Gdje je - Dvor Veliki Tabor


    Veliki Tabor jedan je od najočuvanijih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Ime mu potječe od naziva „tabor“ kojim se označavao ratni logor, odnosno utvrđenje podignuto radi obrane od Turaka. Prva kula sagrađena je u 12. stoljeću, ostale polukružne kule građene su u 15. i 16. st., a iako je kasnije pretvoren u dvorac očuvao je kasnogotičke oblike i arhitektonsku kompoziciju. Dvanaest međusobno različitih krovnih pokrova daje mu posebnu reljefnost, dok je unutrašnjost dvorca obogaćena galerijama ukrašenim okruglim stupovljem koje mu u večernjim satima daje poseban izgled. Od zanimljivosti treba izdvojiti veliki bunar dubok 31 metar, te vinski podrum s velikom prešom za grožđe. Pretpostavlja se da površina dvorca iznosi otprilike 3.340 metara kvadratnih, a najljepšom prostorijom smatra se velika rustikalna dvorana ukrašena helebardama.




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.