Gdje je - Stari grad Veliki Kalnik


    Srednjovjekovni stari grad Veliki Kalnik nalazi se na Kalničkoj gori sjeverozapadno od Križevaca. Prvi puta je spomenut 1243. godine kao „castrum nostrum Kemluk“ u ispravi kralja Bele IV. Poznato je da je u doba osmanlijske opasnosti obnovljen i utvrđen prema nalogu hrvatskog sabora 1557. godine. Grad je nastao od 13. do 17. stoljeća u nekoliko faza, počevši sa najstarijim objektima na vrhu od kojih se naknadno sagrađeni spuštaju do podnožja stijena. Najstariji dio je nepravilnog poligonalnog tlocrta, a zidom je povezan s velikom gotičkom kulom – palasom, građenom oko 1500. godine.




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.