Gdje je - Špilja Mramornica


    Špilja Mramornica spada među najznačajnije prirodne ljepote Istre. Nalazi se nedaleko malog i simpatičnog mjestašca, Brtonigle, u središtu područja poznatog po brojnim pećinama i špiljama te je od strane stručnjaka i turista izdvojena kao naljepša i najatraktivnija. Mramornica je ime dobila zbog bijele boje u dvoranama koja podsjeća na mramor. Sam ulaz u špilju izuzetno je strm, ima gotovo okomite stube. Dubina na ulazu je 10m, a spušta se do 20m. Ulaz vodi u jednu od najvećih podzemnih dvorana u Istri, ovalni prostor dug 100m i širok 50m. Dvorana je ispunjena ogromnim stalagmitima čija visina ide sve do 13 metara, a osim njih i stalaktita u Mramornici su prisutni i heliktiti (sige koje rastu u različitim smjerovima), pasji zubi (nazubljene zavjese), te sige različitih boja. S uređenih špiljskih staza pogled se širi na nedostupne dijelove jame koji svojom tajnovitošću postaju još primamljivijima.




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.