Gdje je - Stari grad Dvigrad


    Danas vidljive ruševine Dvigrada ostaci su naselja napuštenog tijekom XVII st. Upravo zahvaljujući toj činjenici, raster ulica i arhitektonski oblici nisu doživjeli kasnije preinake, te su u najvećoj mjeri zadržali izgled posljednje faze života naselja. Zbog izuzetnog strateškog položaja ima kontinuitet naseljavanja od prapovijesti. Dva prstena gradskih bedema i danas su vidljiva na istočnoj, južnoj i zapadnoj strani. Sačuvane su tri kule: jugoistočna, jugozapadna i sjeveroistočna. Do središnjeg gradskog trga kojim dominira crkva sv. Sofije, dolazi se kroz troja vrata. Unutar naselja očuvan je veliki broj stambenih objekata, te ostaci gradske palače na istočnoj strani trga.




    jama , duboka, pretežno vertikalna ili strma, prirodna šupljina u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit). Nastaje i razvija se od dubokih pukotina uz pojačanu koroziju i mehaničko razaranje vode koja ponire u dubinu krša. U dnu jama mogu se javiti stalni ili povremeni vodeni tokovi. Najdublja svjetska jama je Voronja (također Krubene) u Gruziji, duboka 1830 m (prema novim mjerenjim više od 2000 m). Najdublje hrvatske jame: sustav Lukina jama–Trojama (Hajdučki kukovi, Sjev. Velebit), duboka 1392 m (13. na svijetu) i Slovačka jama (Mali kuk, Sjev. Velebit), duboka 1320 m (18. na svijetu).