Gdje je - Kaštel Boljun


    Grad Boljun je smješten na brežuljku iznad plodne doline Boljunskog polja i toka Boljunčice. Mjesto je bilo naseljeno još u prapovijesti, a brojni su i arheološki nalazi iz rimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka. Od 12. do 14. st. bio je pod vlašću akvilejskih patrijarha, a od 15. st. u sklopu je Pazinske knežije. Glavna ulica s dugačkim nizovima kuća proteže se duž sljemena brežuljka. Sačuvan je srednjovjekovni kaštel s kružnim i četverokutnim kulama, skladište za desetinu na glavnom gradskom trgu, s gradskom ložom u prizemlju. U sklopu cjeline nalaze se i crkva Sv. Kuzme i Damjana, crkva Sv. Fabijana i Sebastijana, te crkva Sv. Jurja iz 16. st., proširena u 17. stoljeću kada se gradi i zvonik.




    jama , duboka, pretežno vertikalna ili strma, prirodna šupljina u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit). Nastaje i razvija se od dubokih pukotina uz pojačanu koroziju i mehaničko razaranje vode koja ponire u dubinu krša. U dnu jama mogu se javiti stalni ili povremeni vodeni tokovi. Najdublja svjetska jama je Voronja (također Krubene) u Gruziji, duboka 1830 m (prema novim mjerenjim više od 2000 m). Najdublje hrvatske jame: sustav Lukina jama–Trojama (Hajdučki kukovi, Sjev. Velebit), duboka 1392 m (13. na svijetu) i Slovačka jama (Mali kuk, Sjev. Velebit), duboka 1320 m (18. na svijetu).