Gdje je - Stari grad Hreljin


    Hreljin je bio utvrđen gradić podignut na zaravni brijega nadmorske visine 321 m. Smještajem je branio ulazak u Vinodolsku dolinu, nadzirući povijesnu komunikaciju i svoju luku Bakarac. Grad je nepravilne pravokutne osnove, smješten na zaravni površine od 10.974 m2, s dijelom sačuvanim kurtinama koje prate topografiju terena, a njegov marker je troetažni crkveni zvonik rastvoren monoforom na posljednjoj etaži. Zamjetno je postojanje više građevnih faza kod istočnih zidina, dok bi južni ulaz u grad bio branjen zapadnom polukružnom kulom. Debljinom zidna od 70 cm i analizom sačuvanih malobrojnih strijelnica i naznaka kruništa, pretpostavlja se da je grad utvrđen nakon provale Tatara 1241. g. Stari grad Hreljin ima neupitnu povijesnu i arhitektonsku vrijednost, te je od ključne važnosti za istraživanje urbanizma frankopanskih gradova na prostoru Vinodola.




    jama , duboka, pretežno vertikalna ili strma, prirodna šupljina u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit). Nastaje i razvija se od dubokih pukotina uz pojačanu koroziju i mehaničko razaranje vode koja ponire u dubinu krša. U dnu jama mogu se javiti stalni ili povremeni vodeni tokovi. Najdublja svjetska jama je Voronja (također Krubene) u Gruziji, duboka 1830 m (prema novim mjerenjim više od 2000 m). Najdublje hrvatske jame: sustav Lukina jama–Trojama (Hajdučki kukovi, Sjev. Velebit), duboka 1392 m (13. na svijetu) i Slovačka jama (Mali kuk, Sjev. Velebit), duboka 1320 m (18. na svijetu).