Utvrda Grebengrad


  • Vrijeme nastanka: Prvi put se spominje 1209.god.

  • Mjesto: Donje Makojišće

  • Općina/grad: Novi Marof

  • Županija: Varaždinska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Profana graditeljska baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Ostaci utvrde Grebengrad smješteni su na rubu Ivanščice, na n.v. od 502 m, ispod vrha Veliki Lubenjak. Od najbližeg naselja Mađareva udaljena je približno 2 km, a smještena je na zaravanku brdskog izdanka koji je od masiva Ivanščice odvojen dubokim prokopanim kanalom. U povijesnim izvorima prvi puta se spominje 1209. g., ali možemo tvrditi da je nastala ranije, dok se kao godina prestanka života u njoj uzima 1710. Utvrda je izgrađena u četiri razine različite visine, duga je 161 m, a široka približno 49 m. Na najvišoj točki utvrde sagrađen je najstariji dio, a jugoistočno od njega je pravokutna kapela. Unutrašnja utvrda bila je s jugozapadne strane zaštićena s dva prstena obrambenih zidova.



      Utvrda Grebengrad








    Grb grada: Novi Marof



    Grb županije: Varaždinska županija




    dvorac , neutvrđeni reprezentativni stambeni objekt građen najčešće izvan gradova i namijenjen povremenom, ladanjskom boravku vlasnika; do XVI. st. ima obrambeni karakter. Takav tip objekta grade pripadnici vladajućeg sloja od antike (villa rustica) preko razdoblja feudalizma do kraja XIX. st. Dvorac se redovito nalazi na istaknutim točkama posjeda, unutar vrta, parka s paviljonima, glorijetama, ukrasnim fontanama, skulpturama; njemu pripadaju i gospodarske zgrade, obično sa stajama za konje, što sve zajedno tvori jedinstvenu građevnu i estetsku cjelinu. Dvorac se kao raskošan arhitektonski tip objekta javio u doba renesanse, a naročito urešene i dimenzijama velike oblike dobiva u razdoblju baroka. Reprezentativna namjena uvjetuje vanjski izgled i unutarnji prostorni raspored (dekorativno raščlanjena pročelja, impozantna stubišta, svečane dvorane s ogledalima i drugim ukrasima, bogato dekorirane galerije, a neki dvorci imaju čak i kazališta, kupelji i dr.) Poznati su renesansni dvorci u Francuskoj (u dolini rijeke Loire), Njemačkoj (Nymphenburg, Sanssousi), Austriji (Schönbrunn), Engleskoj (Osterley, Glamis), Italiji (Belvedere u Frascatiju, Villa Rotonda), a u Hrvatskoj dvorci u Hrvatskom zagorju, sjevernoj Hrvatskoj, renesansni ljetnikovci na području Dubrovačke Republike i stancije u Istri.