Kaštel Benković


  • Vrijeme nastanka: 15.st.

  • Mjesto: Benkovac

  • Općina/grad: Benkovac

  • Županija: Zadarska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Profana graditeljska baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Srednjovjekovna tvrđava obitelji Benković smještena je na uzvisini nad gradom. Kaštel je kvadratnog tlocrta s visokom četvrtastom kulom "donžonom" i dvjema manjim kružnim kulama na uglovima. Ravne kortine završavaju na vrhu ophoda zupcima. Uz zid kaštela je s vanjske jugoistočne strane crkva sv. Ante sa zadnjom pregradnjom iz 1743.god. u baroknom slogu sa zvonikom na preslicu. Na glavnoj kuli iz XV.st. sačuvano je više strelnica. U sklopu kaštela djeluje zavičajni muzej benkovačkog kraja.



      Kaštel Benković








    Grb grada: Benkovac



    Grb županije: Zadarska županija




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.