Dvor Veliki Tabor


  • Vrijeme nastanka: 16. st.

  • Mjesto: Hum Košnički

  • Općina/grad: Desinić

  • Županija: Krapinsko-zagorska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Kulturno-povijesna cjelina

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Veliki Tabor jedan je od najočuvanijih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Ime mu potječe od naziva „tabor“ kojim se označavao ratni logor, odnosno utvrđenje podignuto radi obrane od Turaka. Prva kula sagrađena je u 12. stoljeću, ostale polukružne kule građene su u 15. i 16. st., a iako je kasnije pretvoren u dvorac očuvao je kasnogotičke oblike i arhitektonsku kompoziciju. Dvanaest međusobno različitih krovnih pokrova daje mu posebnu reljefnost, dok je unutrašnjost dvorca obogaćena galerijama ukrašenim okruglim stupovljem koje mu u večernjim satima daje poseban izgled. Od zanimljivosti treba izdvojiti veliki bunar dubok 31 metar, te vinski podrum s velikom prešom za grožđe. Pretpostavlja se da površina dvorca iznosi otprilike 3.340 metara kvadratnih, a najljepšom prostorijom smatra se velika rustikalna dvorana ukrašena helebardama.



      Dvor Veliki Tabor








    Grb grada: Desinić



    Grb županije: Krapinsko-zagorska županija




    dvorac , neutvrđeni reprezentativni stambeni objekt građen najčešće izvan gradova i namijenjen povremenom, ladanjskom boravku vlasnika; do XVI. st. ima obrambeni karakter. Takav tip objekta grade pripadnici vladajućeg sloja od antike (villa rustica) preko razdoblja feudalizma do kraja XIX. st. Dvorac se redovito nalazi na istaknutim točkama posjeda, unutar vrta, parka s paviljonima, glorijetama, ukrasnim fontanama, skulpturama; njemu pripadaju i gospodarske zgrade, obično sa stajama za konje, što sve zajedno tvori jedinstvenu građevnu i estetsku cjelinu. Dvorac se kao raskošan arhitektonski tip objekta javio u doba renesanse, a naročito urešene i dimenzijama velike oblike dobiva u razdoblju baroka. Reprezentativna namjena uvjetuje vanjski izgled i unutarnji prostorni raspored (dekorativno raščlanjena pročelja, impozantna stubišta, svečane dvorane s ogledalima i drugim ukrasima, bogato dekorirane galerije, a neki dvorci imaju čak i kazališta, kupelji i dr.) Poznati su renesansni dvorci u Francuskoj (u dolini rijeke Loire), Njemačkoj (Nymphenburg, Sanssousi), Austriji (Schönbrunn), Engleskoj (Osterley, Glamis), Italiji (Belvedere u Frascatiju, Villa Rotonda), a u Hrvatskoj dvorci u Hrvatskom zagorju, sjevernoj Hrvatskoj, renesansni ljetnikovci na području Dubrovačke Republike i stancije u Istri.