Dvor Veliki Tabor


  • Vrijeme nastanka: 16. st.

  • Mjesto: Hum Košnički

  • Općina/grad: Desinić

  • Županija: Krapinsko-zagorska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Kulturno-povijesna cjelina

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Veliki Tabor jedan je od najočuvanijih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Ime mu potječe od naziva „tabor“ kojim se označavao ratni logor, odnosno utvrđenje podignuto radi obrane od Turaka. Prva kula sagrađena je u 12. stoljeću, ostale polukružne kule građene su u 15. i 16. st., a iako je kasnije pretvoren u dvorac očuvao je kasnogotičke oblike i arhitektonsku kompoziciju. Dvanaest međusobno različitih krovnih pokrova daje mu posebnu reljefnost, dok je unutrašnjost dvorca obogaćena galerijama ukrašenim okruglim stupovljem koje mu u večernjim satima daje poseban izgled. Od zanimljivosti treba izdvojiti veliki bunar dubok 31 metar, te vinski podrum s velikom prešom za grožđe. Pretpostavlja se da površina dvorca iznosi otprilike 3.340 metara kvadratnih, a najljepšom prostorijom smatra se velika rustikalna dvorana ukrašena helebardama.



      Dvor Veliki Tabor








    Grb grada: Desinić



    Grb županije: Krapinsko-zagorska županija




    kaštel (latinski), antičko rimska utvrda ili manji utvrđeni vojni tabor, poglavito uz linije obrambenog limesa. U srednjem vijeku samostalna utvrda ili pojedini objekt (kula) u nekome utvrđenom kompleksu. Često označava i grad (burg) ili naselje podignuto uz grad odnosno neki drugi utvrđeni objekt. Kaštele su u vojno-obrambene svrhe podizale plemićke obitelji, crkvene ustanove i državna vlast. U hrvatskim krajevima kašteli u doba turskog osvajanja gube prvotno feudalno obilježje i uklapaju se u pogranični vojno-obrambeni sustav.