Dvor Veliki Tabor


  • Vrijeme nastanka: 16. st.

  • Mjesto: Hum Košnički

  • Općina/grad: Desinić

  • Županija: Krapinsko-zagorska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Kulturno-povijesna cjelina

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Veliki Tabor jedan je od najočuvanijih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Ime mu potječe od naziva „tabor“ kojim se označavao ratni logor, odnosno utvrđenje podignuto radi obrane od Turaka. Prva kula sagrađena je u 12. stoljeću, ostale polukružne kule građene su u 15. i 16. st., a iako je kasnije pretvoren u dvorac očuvao je kasnogotičke oblike i arhitektonsku kompoziciju. Dvanaest međusobno različitih krovnih pokrova daje mu posebnu reljefnost, dok je unutrašnjost dvorca obogaćena galerijama ukrašenim okruglim stupovljem koje mu u večernjim satima daje poseban izgled. Od zanimljivosti treba izdvojiti veliki bunar dubok 31 metar, te vinski podrum s velikom prešom za grožđe. Pretpostavlja se da površina dvorca iznosi otprilike 3.340 metara kvadratnih, a najljepšom prostorijom smatra se velika rustikalna dvorana ukrašena helebardama.



      Dvor Veliki Tabor








    Grb grada: Desinić



    Grb županije: Krapinsko-zagorska županija




    jama , duboka, pretežno vertikalna ili strma, prirodna šupljina u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit). Nastaje i razvija se od dubokih pukotina uz pojačanu koroziju i mehaničko razaranje vode koja ponire u dubinu krša. U dnu jama mogu se javiti stalni ili povremeni vodeni tokovi. Najdublja svjetska jama je Voronja (također Krubene) u Gruziji, duboka 1830 m (prema novim mjerenjim više od 2000 m). Najdublje hrvatske jame: sustav Lukina jama–Trojama (Hajdučki kukovi, Sjev. Velebit), duboka 1392 m (13. na svijetu) i Slovačka jama (Mali kuk, Sjev. Velebit), duboka 1320 m (18. na svijetu).