Stari grad Novigrad na Dobri


  • Vrijeme nastanka: 15.st.

  • Mjesto: Novigrad na Dobri

  • Općina/grad: Netretić

  • Županija: Karlovačka županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Profana graditeljska baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Stari grad smješten izvan naselja, na uzvisini iznad rijeke Dobre, uz povijesnu "Karolinsku cestu", spominje se od 15. st. u vlasništvu Frankopana. Nakon zrinsko-frankopanske urote mijenja vlasnike, od Sauera, Herbersteina, Malteškog reda, Patačića, Haraminčića do Türka. Stari grad sagrađen tlocrtno u obliku nepravilnog trokuta sa cilindričnim kulama na uglovima, stradao je u Drugom svjetskom ratu.



      Stari grad Novigrad na Dobri








    Grb grada: Netretić



    Grb županije: Karlovačka županija




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.