Kaštel Petrapilosa


  • Vrijeme nastanka: 11.st.

  • Mjesto: Buzet

  • Općina/grad: Buzet

  • Županija: Istarska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Profana graditeljska baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Srednjovjekovni kaštel Petrapilosa smješten je uz rječicu Bračanu. Nastao je na mjestu prapovijesne gradine. Spominje se od 965. pod imenom Ruin. Do 1421. posjed je akvilejskih patrijarha, a otada je pod venecijanskom vlašću. U posjedu je obitelji Gravisi 1440.-1869. Sačuvao je obrambeno-vojni karakter jer nije služio kao rezidencijalna palača. Pregrađivan tijekom srednjeg vijeka, izgorio je u požaru 1620-ih nakon čega je napušten. Tlocrt je izdužen u smjeru I-Z, prilagođen uskom hrptu brežuljka. Jezgru čini zapadna kula, palas (stambeni dio) i unutrašnje dvorište. Središnji dio kaštela okružuje vanjsko dvorište ograđeno zidinama gdje je i crkva sv. Marije Magdalene iz 13.st.



      Kaštel Petrapilosa








    Grb grada: Buzet



    Grb županije: Istarska županija




    jama , duboka, pretežno vertikalna ili strma, prirodna šupljina u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit). Nastaje i razvija se od dubokih pukotina uz pojačanu koroziju i mehaničko razaranje vode koja ponire u dubinu krša. U dnu jama mogu se javiti stalni ili povremeni vodeni tokovi. Najdublja svjetska jama je Voronja (također Krubene) u Gruziji, duboka 1830 m (prema novim mjerenjim više od 2000 m). Najdublje hrvatske jame: sustav Lukina jama–Trojama (Hajdučki kukovi, Sjev. Velebit), duboka 1392 m (13. na svijetu) i Slovačka jama (Mali kuk, Sjev. Velebit), duboka 1320 m (18. na svijetu).