Špilja Mramornica


  • Vrijeme nastanka: Prvi se put spominje 1770.god.

  • Mjesto: Brtonigla

  • Općina/grad: Brtonigla

  • Županija: Istarska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Arheološka baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Špilja Mramornica spada među najznačajnije prirodne ljepote Istre. Nalazi se nedaleko malog i simpatičnog mjestašca, Brtonigle, u središtu područja poznatog po brojnim pećinama i špiljama te je od strane stručnjaka i turista izdvojena kao naljepša i najatraktivnija. Mramornica je ime dobila zbog bijele boje u dvoranama koja podsjeća na mramor. Sam ulaz u špilju izuzetno je strm, ima gotovo okomite stube. Dubina na ulazu je 10m, a spušta se do 20m. Ulaz vodi u jednu od najvećih podzemnih dvorana u Istri, ovalni prostor dug 100m i širok 50m. Dvorana je ispunjena ogromnim stalagmitima čija visina ide sve do 13 metara, a osim njih i stalaktita u Mramornici su prisutni i heliktiti (sige koje rastu u različitim smjerovima), pasji zubi (nazubljene zavjese), te sige različitih boja. S uređenih špiljskih staza pogled se širi na nedostupne dijelove jame koji svojom tajnovitošću postaju još primamljivijima.



      Špilja Mramornica








    Grb grada: Brtonigla



    Grb županije: Istarska županija




    dvorac , neutvrđeni reprezentativni stambeni objekt građen najčešće izvan gradova i namijenjen povremenom, ladanjskom boravku vlasnika; do XVI. st. ima obrambeni karakter. Takav tip objekta grade pripadnici vladajućeg sloja od antike (villa rustica) preko razdoblja feudalizma do kraja XIX. st. Dvorac se redovito nalazi na istaknutim točkama posjeda, unutar vrta, parka s paviljonima, glorijetama, ukrasnim fontanama, skulpturama; njemu pripadaju i gospodarske zgrade, obično sa stajama za konje, što sve zajedno tvori jedinstvenu građevnu i estetsku cjelinu. Dvorac se kao raskošan arhitektonski tip objekta javio u doba renesanse, a naročito urešene i dimenzijama velike oblike dobiva u razdoblju baroka. Reprezentativna namjena uvjetuje vanjski izgled i unutarnji prostorni raspored (dekorativno raščlanjena pročelja, impozantna stubišta, svečane dvorane s ogledalima i drugim ukrasima, bogato dekorirane galerije, a neki dvorci imaju čak i kazališta, kupelji i dr.) Poznati su renesansni dvorci u Francuskoj (u dolini rijeke Loire), Njemačkoj (Nymphenburg, Sanssousi), Austriji (Schönbrunn), Engleskoj (Osterley, Glamis), Italiji (Belvedere u Frascatiju, Villa Rotonda), a u Hrvatskoj dvorci u Hrvatskom zagorju, sjevernoj Hrvatskoj, renesansni ljetnikovci na području Dubrovačke Republike i stancije u Istri.