Stari grad Dvigrad


  • Vrijeme nastanka: -

  • Mjesto: Kanfanar

  • Općina/grad: Kanfanar

  • Županija: Istarska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Arheološka baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Danas vidljive ruševine Dvigrada ostaci su naselja napuštenog tijekom XVII st. Upravo zahvaljujući toj činjenici, raster ulica i arhitektonski oblici nisu doživjeli kasnije preinake, te su u najvećoj mjeri zadržali izgled posljednje faze života naselja. Zbog izuzetnog strateškog položaja ima kontinuitet naseljavanja od prapovijesti. Dva prstena gradskih bedema i danas su vidljiva na istočnoj, južnoj i zapadnoj strani. Sačuvane su tri kule: jugoistočna, jugozapadna i sjeveroistočna. Do središnjeg gradskog trga kojim dominira crkva sv. Sofije, dolazi se kroz troja vrata. Unutar naselja očuvan je veliki broj stambenih objekata, te ostaci gradske palače na istočnoj strani trga.



      Stari grad Dvigrad








    Grb grada: Kanfanar



    Grb županije: Istarska županija




    jama , duboka, pretežno vertikalna ili strma, prirodna šupljina u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit). Nastaje i razvija se od dubokih pukotina uz pojačanu koroziju i mehaničko razaranje vode koja ponire u dubinu krša. U dnu jama mogu se javiti stalni ili povremeni vodeni tokovi. Najdublja svjetska jama je Voronja (također Krubene) u Gruziji, duboka 1830 m (prema novim mjerenjim više od 2000 m). Najdublje hrvatske jame: sustav Lukina jama–Trojama (Hajdučki kukovi, Sjev. Velebit), duboka 1392 m (13. na svijetu) i Slovačka jama (Mali kuk, Sjev. Velebit), duboka 1320 m (18. na svijetu).