Dvorac Lovrečina Grad


  • Vrijeme nastanka: 16. st. do 19. st.

  • Mjesto: Kućari

  • Općina/grad: Vrbovec

  • Županija: Zagrebačka županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Profana graditeljska baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Nekoliko kilometara sjeveroistočno od Vrbovca, u nizinskom predjelu, nalazi se dvorac poznat pod nazivom Lovrečina – grad. Sagradio ga je I. Gezthya u 16. st. nakon kojeg se izmjenjuju brojni vlasnici, a 1909. g. darovan je Družbi sestara milosrdnica u čijem vlasništvu je i danas. Tvrđava grad spominje se prvi put 1540. g. Za vrijeme seljačke bune 1755. g. bio je oštećen, pa ga tadašnji vlasnik Ladislav Kiš obnavlja i istovremeno proširuje dogradivši postojećim dvama krilima novo sjeverno i zapadno krilo. U intervencijama 19. st. dvorac je izgubio sjeverno i zapadno krilo te se formirao tlocrt u obliku ključa s glavnim južnim krilom. Obnovljen je 1898. g. u neorenesansnom stilu.



      Dvorac Lovrečina Grad








    Grb grada: Vrbovec



    Grb županije: Zagrebačka županija




    dvorac , neutvrđeni reprezentativni stambeni objekt građen najčešće izvan gradova i namijenjen povremenom, ladanjskom boravku vlasnika; do XVI. st. ima obrambeni karakter. Takav tip objekta grade pripadnici vladajućeg sloja od antike (villa rustica) preko razdoblja feudalizma do kraja XIX. st. Dvorac se redovito nalazi na istaknutim točkama posjeda, unutar vrta, parka s paviljonima, glorijetama, ukrasnim fontanama, skulpturama; njemu pripadaju i gospodarske zgrade, obično sa stajama za konje, što sve zajedno tvori jedinstvenu građevnu i estetsku cjelinu. Dvorac se kao raskošan arhitektonski tip objekta javio u doba renesanse, a naročito urešene i dimenzijama velike oblike dobiva u razdoblju baroka. Reprezentativna namjena uvjetuje vanjski izgled i unutarnji prostorni raspored (dekorativno raščlanjena pročelja, impozantna stubišta, svečane dvorane s ogledalima i drugim ukrasima, bogato dekorirane galerije, a neki dvorci imaju čak i kazališta, kupelji i dr.) Poznati su renesansni dvorci u Francuskoj (u dolini rijeke Loire), Njemačkoj (Nymphenburg, Sanssousi), Austriji (Schönbrunn), Engleskoj (Osterley, Glamis), Italiji (Belvedere u Frascatiju, Villa Rotonda), a u Hrvatskoj dvorci u Hrvatskom zagorju, sjevernoj Hrvatskoj, renesansni ljetnikovci na području Dubrovačke Republike i stancije u Istri.