Dvorac Lovrečina Grad


  • Vrijeme nastanka: 16. st. do 19. st.

  • Mjesto: Kućari

  • Općina/grad: Vrbovec

  • Županija: Zagrebačka županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Profana graditeljska baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Nekoliko kilometara sjeveroistočno od Vrbovca, u nizinskom predjelu, nalazi se dvorac poznat pod nazivom Lovrečina – grad. Sagradio ga je I. Gezthya u 16. st. nakon kojeg se izmjenjuju brojni vlasnici, a 1909. g. darovan je Družbi sestara milosrdnica u čijem vlasništvu je i danas. Tvrđava grad spominje se prvi put 1540. g. Za vrijeme seljačke bune 1755. g. bio je oštećen, pa ga tadašnji vlasnik Ladislav Kiš obnavlja i istovremeno proširuje dogradivši postojećim dvama krilima novo sjeverno i zapadno krilo. U intervencijama 19. st. dvorac je izgubio sjeverno i zapadno krilo te se formirao tlocrt u obliku ključa s glavnim južnim krilom. Obnovljen je 1898. g. u neorenesansnom stilu.



      Dvorac Lovrečina Grad








    Grb grada: Vrbovec



    Grb županije: Zagrebačka županija




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.