Kaštel Grobnik


  • Vrijeme nastanka: 15. st. do 17. st.

  • Mjesto: Grobnik

  • Općina/grad: Čavle

  • Županija: Primorsko-goranska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Profana graditeljska baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Grobnički kaštel građen je od ranog srednjeg vijeka. Najstariji je dio jugozapadne kule s nekadašnjom kapelom sv. Jelene u prizemlju, gdje su vidljivi romanički i gotički elementi (bačvasti svod i portal). Od 15. do 18. st. kaštel se širi i nadograđuje, naročito u vrijeme Frankopana i Petra Zrinskog, o čemu svjedoče uklesane godine 1442. i 1664. Jezgra kaštela ima tlocrt u obliku trokuta s kulama na uglovima, a vanjski pojas zidina bio je ojačan kulama i polukulama od kojih je sačuvana jugozapadna kula. Na najvišoj je koti uz kaštel i župna crkva s visokim zvonikom koji dominira cijelim naseljem. Na južnoj padini brijega zbilo se nekoliko nizova kuća iz 17. i 18. st.



      Kaštel Grobnik








    Grb grada: Čavle



    Grb županije: Primorsko-goranska županija




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.