Kaštel Drivenik


  • Vrijeme nastanka: 13. st. do 15. st.

  • Mjesto: Drivenik

  • Općina/grad: Vinodolska općina

  • Županija: Primorsko-goranska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Arheološka baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Spominje se 1288.g. u Vinodolskom zakonu kao jedan od devet gradova Vinodolske županije. Smatra se da je prvotna utvrda bila građena od drva, a kamena je izgrađena u razdoblju od 13.st.-15.st. U prvoj fazi podignut je južni dio utvrde s okruglom branič kulom i visokim zidovima koji su zatvarali četverokutno dvorište. U drugoj fazi gradi se novi vanjski zid ojačan okruglim kulama na uglovima i na ulazu sa zapadne strane. Ispod utvrde je crkva sv. Stjepana iz 15.st. Župna crkva sv. Dujma je barokna, preuređena 1821.g. Kuće u naselju imaju obilježja jednostavne primorske arhitekture. Križni put (kalvarija) oformljen je u 18.st. na istočnoj strani naselja.



      Kaštel Drivenik








    Grb grada: Vinodolska općina



    Grb županije: Primorsko-goranska županija




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.