Dvorac Severin na Kupi


  • Vrijeme nastanka: 16. st.

  • Mjesto: Severin na Kupi

  • Općina/grad: Vrbovsko

  • Županija: Primorsko-goranska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Profana graditeljska baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Smješten je nad strmom obalom rijeke Kupe.Prema povijesnim podacima u 16.st. ovo je područje dio Frankopanskog posjeda, a arhivska dokumentacija spominje obrambenu kulu i drveni kaštel iz istog razdoblja.Današnji dvorac rezultat je sveobuhvatne obnove 1803.g. za vrijeme grofa Ivana Oršića. Jednokatna je građevina, četverokutnog tlocrta, uglova pojačanih cilindričnim kulama i unutrašnjim dvorištem s arkadnim stupovljem. Kapela sv. Florijana smještena je unutar kompleksa dvorca, malih je dimenzija s naglašenim lučnim portalom i vitkim tornjićem.



      Dvorac Severin na Kupi








    Grb grada: Vrbovsko



    Grb županije: Primorsko-goranska županija




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.