Velički stari grad


  • Vrijeme nastanka: 15.st.

  • Mjesto: Velika

  • Općina/grad: Velika

  • Županija: Požeško-slavonska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Profana graditeljska baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Velički stari grad smješten je na južnim obroncima Papuka, nekoliko kilometara istočnije od istoimenog naselja. Nalazi se na strmom brdu Lapjak (visokom cca 450m), iznad utoka potoka Veličanke u potok Dubočanku. Tlocrt je u obliku pravokutnika s trokutastim dodatkom, a sagrađen je od čvrstog lomljenog i pritesanog kamenja. Vrijeme nastajanja može se samo pretpostaviti, ali čistoća forme i jednostavnost detalja čine se romaničkim (debeli zidovi i tlocrt ravnih linija upravo su značajka utvrda sagrađenih u drugoj polovici 13. st.). U 15. st. starim gradom su gospodarili Velički i Bekefijevci. 1536. godine osvajaju je Turci, a podatak iz 1702. govori da je već odavno u ruševinama. Unazad nekoliko godina radi se na njezinoj rekonstrukciji.



      Velički stari grad








    Grb grada: Velika



    Grb županije: Požeško-slavonska županija




    dvorac , neutvrđeni reprezentativni stambeni objekt građen najčešće izvan gradova i namijenjen povremenom, ladanjskom boravku vlasnika; do XVI. st. ima obrambeni karakter. Takav tip objekta grade pripadnici vladajućeg sloja od antike (villa rustica) preko razdoblja feudalizma do kraja XIX. st. Dvorac se redovito nalazi na istaknutim točkama posjeda, unutar vrta, parka s paviljonima, glorijetama, ukrasnim fontanama, skulpturama; njemu pripadaju i gospodarske zgrade, obično sa stajama za konje, što sve zajedno tvori jedinstvenu građevnu i estetsku cjelinu. Dvorac se kao raskošan arhitektonski tip objekta javio u doba renesanse, a naročito urešene i dimenzijama velike oblike dobiva u razdoblju baroka. Reprezentativna namjena uvjetuje vanjski izgled i unutarnji prostorni raspored (dekorativno raščlanjena pročelja, impozantna stubišta, svečane dvorane s ogledalima i drugim ukrasima, bogato dekorirane galerije, a neki dvorci imaju čak i kazališta, kupelji i dr.) Poznati su renesansni dvorci u Francuskoj (u dolini rijeke Loire), Njemačkoj (Nymphenburg, Sanssousi), Austriji (Schönbrunn), Engleskoj (Osterley, Glamis), Italiji (Belvedere u Frascatiju, Villa Rotonda), a u Hrvatskoj dvorci u Hrvatskom zagorju, sjevernoj Hrvatskoj, renesansni ljetnikovci na području Dubrovačke Republike i stancije u Istri.