Kaštel Trsat


  • Vrijeme nastanka: 13. st.

  • Mjesto: Rijeka

  • Općina/grad: Rijeka

  • Županija: Primorsko-goranska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Profana graditeljska baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Kaštel Trsat, u rimsko doba „Tarsatica“ u srednjem vijeku pripada Vinodolskoj župi u posjedu je Frankopana od 1225. do 1670. te nakon toga komore ugarske. Djelomično su sačuvani elementi srednjovjekovne arhitekture: „konak“, „turan“ oko kojeg je zidinama i kulama zatvoreno dvorište, vodosprema i ulaz s pokretnim mostom.1826. godine Trsat kupuje Laval Nugent, obnavlja ga u duhu neogotike po projektu Giacoma Paronuzzija (gibelinsko krunište glavne kule, neoklasicistički mauzolej „Mir junaka“.



      Kaštel Trsat








    Grb grada: Rijeka



    Grb županije: Primorsko-goranska županija




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.