Arheološka zona Bribirska glavica


  • Vrijeme nastanka: 4500 god.p.n.e. do 1684. god.

  • Mjesto: Bribir

  • Općina/grad: Skradin

  • Županija: Šibensko-kninska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Arheološka baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Arheološka zona Bribirska glavica smještena je na brijegu Glavica u selu Bribir, petnaestak kilometara sjeverozapadno od Skradina. Unutar jakih bedema iz doba Ilira (Liburni) i rimskoga vremena (1. st. po. K.), na prostoru od oko 75000 četvornih metara, ostatci su naselja u kojem se preslojavaju različite faze razvitka ovog značajnog lokaliteta – na ostatcima pretpovijesne gradine sagrađeno je urbano naselje u doba Rimljana (Varvaria), a na njegovim ruševinama Hrvati podižu srednjovjekovni Bribir, koji u doba Šubića (2. pol. 13. i početak 14. st.) praktično egzistira kao centar hrvatske države.



      Arheološka zona Bribirska glavica








    Grb grada: Skradin



    Grb županije: Šibensko-kninska županija




    jama , duboka, pretežno vertikalna ili strma, prirodna šupljina u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit). Nastaje i razvija se od dubokih pukotina uz pojačanu koroziju i mehaničko razaranje vode koja ponire u dubinu krša. U dnu jama mogu se javiti stalni ili povremeni vodeni tokovi. Najdublja svjetska jama je Voronja (također Krubene) u Gruziji, duboka 1830 m (prema novim mjerenjim više od 2000 m). Najdublje hrvatske jame: sustav Lukina jama–Trojama (Hajdučki kukovi, Sjev. Velebit), duboka 1392 m (13. na svijetu) i Slovačka jama (Mali kuk, Sjev. Velebit), duboka 1320 m (18. na svijetu).