Arheološka zona Bribirska glavica


  • Vrijeme nastanka: 4500 god.p.n.e. do 1684. god.

  • Mjesto: Bribir

  • Općina/grad: Skradin

  • Županija: Šibensko-kninska županija

  • Pravni status: Zaštićeno kulturno dobro

  • Klasifikacija: Arheološka baština

  • UNESCO zaštita: Ne


  •  Opis
    Arheološka zona Bribirska glavica smještena je na brijegu Glavica u selu Bribir, petnaestak kilometara sjeverozapadno od Skradina. Unutar jakih bedema iz doba Ilira (Liburni) i rimskoga vremena (1. st. po. K.), na prostoru od oko 75000 četvornih metara, ostatci su naselja u kojem se preslojavaju različite faze razvitka ovog značajnog lokaliteta – na ostatcima pretpovijesne gradine sagrađeno je urbano naselje u doba Rimljana (Varvaria), a na njegovim ruševinama Hrvati podižu srednjovjekovni Bribir, koji u doba Šubića (2. pol. 13. i početak 14. st.) praktično egzistira kao centar hrvatske države.



      Arheološka zona Bribirska glavica








    Grb grada: Skradin



    Grb županije: Šibensko-kninska županija




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.