Dvorci


    Nekoliko kilometara sjeveroistočno od Vrbovca, u nizinskom predjelu, nalazi se dvorac poznat pod nazivom Lovrečina – grad. Sagradio ga je I. Gezthya u 16. st. nakon kojeg se izmjenjuju ...
    Dvorac u Maruševcu se kao sjedište vlastelinstva ob. Vragović spominje sred.16. st. Od tada pa do 20.st., njega su posjedovale razne obitelji, od kojih je svaka građevinskim zahvatima ...
    Kompleks dvorca Opeka nalazi se u današnjem naselju Marčan, a čine ga dvorac i Arboterum Opeka. Izgrađen je 1674. g., o čemu svjedoči natpis koji se nalazi na glavnom ulazu ...



    Smješten je nad strmom obalom rijeke Kupe.Prema povijesnim podacima u 16.st. ovo je područje dio Frankopanskog posjeda, a arhivska dokumentacija spominje obrambenu kulu ...
    Veliki Tabor jedan je od najočuvanijih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Ime mu potječe od naziva „tabor“ kojim se označavao ...




    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.