Kašteli & Gradine


    Srednjovjekovna tvrđava obitelji Benković smještena je na uzvisini nad gradom. Kaštel je kvadratnog tlocrta s visokom četvrtastom kulom "donžonom" i dvjema manjim kružnim kulama ...
    Grad Boljun je smješten na brežuljku iznad plodne doline Boljunskog polja i toka Boljunčice. Mjesto je bilo naseljeno još u prapovijesti, a brojni su i arheološki nalazi iz rimskog razdoblja ...
    Spominje se 1288.g. u Vinodolskom zakonu kao jedan od devet gradova Vinodolske županije. Smatra se da je prvotna utvrda bila građena od drva, a kamena je izgrađena u ...



    Grobnički kaštel građen je od ranog srednjeg vijeka. Najstariji je dio jugozapadne kule s nekadašnjom kapelom sv. Jelene u prizemlju, gdje su vidljivi romanički i gotički elementi ...
    Srednjovjekovni kaštel Petrapilosa smješten je uz rječicu Bračanu. Nastao je na mjestu prapovijesne gradine. Spominje se od 965. pod imenom Ruin. Do 1421. posjed je akvilejskih patrijarha ...
    Kaštel Trsat, u rimsko doba „Tarsatica“ u srednjem vijeku pripada Vinodolskoj župi u posjedu je Frankopana od 1225. do 1670. te nakon toga komore ugarske. Djelomično su sačuvani ...







    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.