Stari gradovi


    Stari grad smješten je na stijeni, na strateškom položaju nad rijekom Koranom. Nepravilnog je peterokutnog tlocrta s dvije cilindrične kule između kojih su stambene zgrade, opasan ...
    Stari grad smješten je na povišenom istaknutom položaju, slojevitih stratigrafskh arheoloških i povijesnih slojeva, iznad grada, vidljiv u svim vizurama. Nepravilnog je ...
    Danas vidljive ruševine Dvigrada ostaci su naselja napuštenog tijekom XVII st. Upravo zahvaljujući toj činjenici, raster ulica i arhitektonski oblici nisu doživjeli kasnije preinake, te su ...



    Hreljin je bio utvrđen gradić podignut na zaravni brijega nadmorske visine 321 m. Smještajem je branio ulazak u Vinodolsku dolinu, nadzirući povijesnu komunikaciju i svoju luku Bakarac. ...
    Stari grad smješten izvan naselja, na uzvisini iznad rijeke Dobre, uz povijesnu "Karolinsku cestu", spominje se od 15. st. u vlasništvu Frankopana. Nakon zrinsko-frankopanske urote ...
    Stari grad smješten u naselju, na hridini iznad rijeke Kupe, srednjovjekovni je grad Babonića i Frankopana pregrađen u vrijeme Zrinskih u reprezentativni dvor. Nakon zrinsko-frankopanske ...



    Dvokatni feudalni nizinski burg, smješten u naselju, nepravilnog je kružnog tlocrta s unutarnjim dvorištem, pravokutnom ulaznom kulom na istočnoj i peterokutnom ...
    Velički stari grad smješten je na južnim obroncima Papuka, nekoliko kilometara istočnije od istoimenog naselja. Nalazi se na strmom brdu Lapjak (visokom cca 450m), iznad ...
    Srednjovjekovni stari grad Veliki Kalnik nalazi se na Kalničkoj gori sjeverozapadno od Križevaca. Prvi puta je spomenut 1243. godine kao „castrum nostrum Kemluk“ u ispravi kralja ...



    Utvrđeni srednjovjekovni grad nastao je u tri faze koje su datirane u 13.st., nakon 1490. i 1535. godine. Napušten je početkom 17.st. Bio je okružen jarkom, a građen je kamenom. Sastojao ...




    jama , duboka, pretežno vertikalna ili strma, prirodna šupljina u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit). Nastaje i razvija se od dubokih pukotina uz pojačanu koroziju i mehaničko razaranje vode koja ponire u dubinu krša. U dnu jama mogu se javiti stalni ili povremeni vodeni tokovi. Najdublja svjetska jama je Voronja (također Krubene) u Gruziji, duboka 1830 m (prema novim mjerenjim više od 2000 m). Najdublje hrvatske jame: sustav Lukina jama–Trojama (Hajdučki kukovi, Sjev. Velebit), duboka 1392 m (13. na svijetu) i Slovačka jama (Mali kuk, Sjev. Velebit), duboka 1320 m (18. na svijetu).