Povijest - Špilja Mramornica





    Špilja Mramornica prvi se put spominje davne 1770. godine kada ju je posjetio i opisao poznati putopisac Alberto Fortis. Budući da ljudi za nju znaju već u 19. i 20. st. te ju često posjećuju, u njoj nisu pronađeni tragovi života iz prapovijesti. Današnji stanovnici špilje su šišmiši (myotis myotis) i zemljišni račići (titanethes albus).



    jama , duboka, pretežno vertikalna ili strma, prirodna šupljina u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit). Nastaje i razvija se od dubokih pukotina uz pojačanu koroziju i mehaničko razaranje vode koja ponire u dubinu krša. U dnu jama mogu se javiti stalni ili povremeni vodeni tokovi. Najdublja svjetska jama je Voronja (također Krubene) u Gruziji, duboka 1830 m (prema novim mjerenjim više od 2000 m). Najdublje hrvatske jame: sustav Lukina jama–Trojama (Hajdučki kukovi, Sjev. Velebit), duboka 1392 m (13. na svijetu) i Slovačka jama (Mali kuk, Sjev. Velebit), duboka 1320 m (18. na svijetu).