Povijest - Kaštel Drivenik




    Grad Drivenik prvi put spominje se 1228. godine kao jedan od supotpisnika Vinodolskog zakonika. Smješten je kod naselja Drivenik u Vinodolu, između dva brda na visokom brijegu "Glavica" (181 m), na čijem vrhu kao kruna stoji izgrađen kaštel.

    Od 13. st. u kaštelu je sjedište župne uprave, a dolaskom Frankapana tu je rezidencija feudalčeva izaslanika-satnika.U 16. st. Kaštel je povećan i po sustavu renesansnih utvrda dobio okrugle kule. Od 1577. godine gradom upravljaju Zrinski. Poznato je da su 1607. godine Turci prodrli u Vinodol. Mirno su se šetali ispod gradskih zidina po driveničkim vinogradima, no kad im se "gradska gospa" nasmijala oni navališe i popališe grad. Drivenikom su upravljali Frankopani i kasnije Zrinski, a nakon njihove urote i smaknuća doživljava sudbinu ostalih općina. Izgradnjom ceste koja od 1746. godine povezuje Novi Vinodolski s Bakrom, stanovnišvo se, privučeno zaradom, spušta s brijega u dolinu, te se uz cestu razvija današnji Drivenik.


    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.