Stari grad Veliki Kalnik
    Slikano 01.05.2012.

Stari grad Veliki Kalnik
Tatari
12.st.
Stari grad Veliki Kalnik
1243.godina
Legenda o Šljivarima
Stari grad Veliki Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik
PD Kalnik
Sveta Katalina
Turci
Stari grad Veliki Kalnik
Maiori Kemluk
Stari grad Veliki Kalnik
Ludovik I.
Sv.Katarina
August Šenoa
Stari grad Veliki Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik
Kalničko gorje
"Kalničke uncutarije"
Stari grad Veliki Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik

    dvor , 1. Glavno vladarevo sjedište, zgrada u kojoj vladar obitava zajedno s članovima svoje obitelji i dvorjanicima te je dvor ujedno njegova službena rezidencija. Od renesansnog doba vladarski dvorovi poglavito se podižu u gradovima, koji time postaju stalna državna sjedišta. – U srednjovjekovnim komunama naziv dvor oznaka je za sjedište (palaču) komunalne vlasti (knežev dvor). 2. Manja plemićka kuća: plemićki dvor (curia nobilitaris); sjedište crkvene župe: župni dvor. 3. Skupina osoba koje su u pratnji ili izravnoj službi vladara (dvorske službe) ili su članovi njegove obitelji. Pojedincima iz pratnje dodjeljivao se u skladu s njihovom službom određeni naslov (palatin, komornik, peharnik, štitonoša, rizničar, kapelan i dr.); s vremenom su takvi dužnosnici preuzeli službe upravljanja i vojna obilježja. Dvorsku pratnju činili su i ondje nastanjeni umjetnici, znanstvenici i književnici (dvorski kroničari). Dvorski ceremonijal bio je strogo propisan nizom pravila. Poznati su ceremonijali francuskog i burgundskog dvora u srednjem vijeku, talijanskog dvora u doba renesanse, španjolskog dvora od XVI–XVIII. st. i dr. U hrvatskoj državi u doba vladanja kneževa i kraljeva iz narodne dinastije dvorske su se službe razvijale prema analogiji franačkog dvora i sadržavale temeljna obilježja onodobnih vladarskih dvorova zapadnoeuropskih država.