Stari grad Dvigrad
    Slikano 30.08.2012.

Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad
Stari grad Dvigrad

    dvorac , neutvrđeni reprezentativni stambeni objekt građen najčešće izvan gradova i namijenjen povremenom, ladanjskom boravku vlasnika; do XVI. st. ima obrambeni karakter. Takav tip objekta grade pripadnici vladajućeg sloja od antike (villa rustica) preko razdoblja feudalizma do kraja XIX. st. Dvorac se redovito nalazi na istaknutim točkama posjeda, unutar vrta, parka s paviljonima, glorijetama, ukrasnim fontanama, skulpturama; njemu pripadaju i gospodarske zgrade, obično sa stajama za konje, što sve zajedno tvori jedinstvenu građevnu i estetsku cjelinu. Dvorac se kao raskošan arhitektonski tip objekta javio u doba renesanse, a naročito urešene i dimenzijama velike oblike dobiva u razdoblju baroka. Reprezentativna namjena uvjetuje vanjski izgled i unutarnji prostorni raspored (dekorativno raščlanjena pročelja, impozantna stubišta, svečane dvorane s ogledalima i drugim ukrasima, bogato dekorirane galerije, a neki dvorci imaju čak i kazališta, kupelji i dr.) Poznati su renesansni dvorci u Francuskoj (u dolini rijeke Loire), Njemačkoj (Nymphenburg, Sanssousi), Austriji (Schönbrunn), Engleskoj (Osterley, Glamis), Italiji (Belvedere u Frascatiju, Villa Rotonda), a u Hrvatskoj dvorci u Hrvatskom zagorju, sjevernoj Hrvatskoj, renesansni ljetnikovci na području Dubrovačke Republike i stancije u Istri.