Zanimljivosti o - Utvrda Grebengrad


    Prvi spomen ovog fortifikacijskog objekta javlja se u pisanim izvorima odnosno ispravi ugarsko-hrvatskog vladara Andrije II. Arpadovića (1205.-1235.) još 1209. godine. Spomenutom ispravom kralj je Varaždincima, zbog pružene pomoći prigodom njegova zatočenja u nedalekom Knegincu, podijelio povlastice te utvrdio granice gradskog posjeda. Na rubu tog posjeda smjestio se "...castrum Greben...".




    Prikaz dijela grbova vlasnika Grebengrada

    Grb Ladislava Hermanffya de Grebena, hrvatskog podbana i posljednjeg člana loze Grebenskih koji su osnivači Grebengrada. Utvrdu i vlastelinstvo posjedovali su od 12. stoljeća (?) do 1455. godine i grbovi Jana Vitovca Grebenskog, bana Hrvatske i Slavonije, kneza Zagorja te grebenskog posjednika od 1455.-1468. godine, te grbovi obitelji Batthyany. Unutar brda u obliku šiljka nalazi se špilja na čijem je vrhu nesit (pelikan) koji kljunom razdire svoja prsa te kapajućom krvlju hrani troje mladunaca. Iz špilje "raste" veliki lav držeći u ždrijelu zavinutu sablju.





800 godina Grebengrada

    Davne 1209. godine ugarski kralj Andrija II. Arpadović dao je ispisati povelju, te je ovjerio kraljevskim pečatom i prvi put spomenuo "castrum Gereben" ... danas (2009.), nakon 800 godina prkosnog odoljevanja kiši, vjetru i vatri, maču i barutu, mržnji i ljubavi, još uvijek stoji tu na svojemu vrhu u hladovini krošanja starih bukovih stabala naš Grebengrad iznad Madžareva i Novog Marofa, za sve naraštaje i za sva stoljeća ...




1. Glavni ulaz
2. Zazidana vrata - nekad glavni ulaz
A Predvorje - prvi dio grada
12. Naprava za obranu
6. Ulaz u predvorje za unutrašnjost
8. Zaštićen ulaz iz glavnoga dijela grada prema dvorištu
B Glavni dio grada - drugi dio grada
C Kapela Sv.Stjepana
13. Dvorišni zid
15. Vanjski dio Gradine
D Dvorište uz glavni dio grada
E Vezni dio grada dvorišta između D i G
F Obrambena kula iznad stijene
G Gospodarski dio grada - treći dio grada s nekoliko zgrada



    dvorac , neutvrđeni reprezentativni stambeni objekt građen najčešće izvan gradova i namijenjen povremenom, ladanjskom boravku vlasnika; do XVI. st. ima obrambeni karakter. Takav tip objekta grade pripadnici vladajućeg sloja od antike (villa rustica) preko razdoblja feudalizma do kraja XIX. st. Dvorac se redovito nalazi na istaknutim točkama posjeda, unutar vrta, parka s paviljonima, glorijetama, ukrasnim fontanama, skulpturama; njemu pripadaju i gospodarske zgrade, obično sa stajama za konje, što sve zajedno tvori jedinstvenu građevnu i estetsku cjelinu. Dvorac se kao raskošan arhitektonski tip objekta javio u doba renesanse, a naročito urešene i dimenzijama velike oblike dobiva u razdoblju baroka. Reprezentativna namjena uvjetuje vanjski izgled i unutarnji prostorni raspored (dekorativno raščlanjena pročelja, impozantna stubišta, svečane dvorane s ogledalima i drugim ukrasima, bogato dekorirane galerije, a neki dvorci imaju čak i kazališta, kupelji i dr.) Poznati su renesansni dvorci u Francuskoj (u dolini rijeke Loire), Njemačkoj (Nymphenburg, Sanssousi), Austriji (Schönbrunn), Engleskoj (Osterley, Glamis), Italiji (Belvedere u Frascatiju, Villa Rotonda), a u Hrvatskoj dvorci u Hrvatskom zagorju, sjevernoj Hrvatskoj, renesansni ljetnikovci na području Dubrovačke Republike i stancije u Istri.