Zanimljivosti o - Utvrda Grebengrad


    Prvi spomen ovog fortifikacijskog objekta javlja se u pisanim izvorima odnosno ispravi ugarsko-hrvatskog vladara Andrije II. Arpadovića (1205.-1235.) još 1209. godine. Spomenutom ispravom kralj je Varaždincima, zbog pružene pomoći prigodom njegova zatočenja u nedalekom Knegincu, podijelio povlastice te utvrdio granice gradskog posjeda. Na rubu tog posjeda smjestio se "...castrum Greben...".




    Prikaz dijela grbova vlasnika Grebengrada

    Grb Ladislava Hermanffya de Grebena, hrvatskog podbana i posljednjeg člana loze Grebenskih koji su osnivači Grebengrada. Utvrdu i vlastelinstvo posjedovali su od 12. stoljeća (?) do 1455. godine i grbovi Jana Vitovca Grebenskog, bana Hrvatske i Slavonije, kneza Zagorja te grebenskog posjednika od 1455.-1468. godine, te grbovi obitelji Batthyany. Unutar brda u obliku šiljka nalazi se špilja na čijem je vrhu nesit (pelikan) koji kljunom razdire svoja prsa te kapajućom krvlju hrani troje mladunaca. Iz špilje "raste" veliki lav držeći u ždrijelu zavinutu sablju.





800 godina Grebengrada

    Davne 1209. godine ugarski kralj Andrija II. Arpadović dao je ispisati povelju, te je ovjerio kraljevskim pečatom i prvi put spomenuo "castrum Gereben" ... danas (2009.), nakon 800 godina prkosnog odoljevanja kiši, vjetru i vatri, maču i barutu, mržnji i ljubavi, još uvijek stoji tu na svojemu vrhu u hladovini krošanja starih bukovih stabala naš Grebengrad iznad Madžareva i Novog Marofa, za sve naraštaje i za sva stoljeća ...




1. Glavni ulaz
2. Zazidana vrata - nekad glavni ulaz
A Predvorje - prvi dio grada
12. Naprava za obranu
6. Ulaz u predvorje za unutrašnjost
8. Zaštićen ulaz iz glavnoga dijela grada prema dvorištu
B Glavni dio grada - drugi dio grada
C Kapela Sv.Stjepana
13. Dvorišni zid
15. Vanjski dio Gradine
D Dvorište uz glavni dio grada
E Vezni dio grada dvorišta između D i G
F Obrambena kula iznad stijene
G Gospodarski dio grada - treći dio grada s nekoliko zgrada



    jama , duboka, pretežno vertikalna ili strma, prirodna šupljina u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit). Nastaje i razvija se od dubokih pukotina uz pojačanu koroziju i mehaničko razaranje vode koja ponire u dubinu krša. U dnu jama mogu se javiti stalni ili povremeni vodeni tokovi. Najdublja svjetska jama je Voronja (također Krubene) u Gruziji, duboka 1830 m (prema novim mjerenjim više od 2000 m). Najdublje hrvatske jame: sustav Lukina jama–Trojama (Hajdučki kukovi, Sjev. Velebit), duboka 1392 m (13. na svijetu) i Slovačka jama (Mali kuk, Sjev. Velebit), duboka 1320 m (18. na svijetu).