Zanimljivosti o - Utvrda Kličevica



    Brončani top

    Prilikom uređivanja utvrde Kličevica 1968. godine, unutar kružne kule pronađen je brončani top. Radi se o trocijevnom topu koji je oštećen uslijed ispaljivanja. Prepunjen je barutnim punjenjem što je rezultiralo eksplozijom dijela topa i njegovim oštećenjem što je moglo imati opasne posljedice za posadu koja je posluživala top. Top je izumio Leonardo da Vinci. Ujedno je riječ o jedinom poznatom originalu u cijelome svijetu. Top se smatra revolucionarnim jer ima tri cijevi, a za hlađenje se koristila voda. Top se danas čuva u Zavičajnom muzeju Benkovac.







    Arhitektonski ostatci

    Utvrda ima trapezasti tlocrt, a na sjeveroistočnom uglu nalazi se kula ovalnog tlocrta. Površina utvrde iznosi 370,45 m2. vanjski zidovi utvrde sačuvani su u visini od 8 (zapadni) do 11 metara (istočni), a kula je očuvana u visini od čak 19,5 metara. Glavni ulaz u tvrđavu nalazio se na zapadnom, a bočni na južnom zidu. Najstariji dio utvrde čini pravokutni prostor (P4, P2) na istočnom dijelu.


    Tijekom kasnijih dogradnja, koje u povijesnim izvorima možemo pratiti od 1453. do 1486. godine, na sjeveroistočnom uglu dograđena je ovalna kula pokrivena kupolastim svodom. Kula je poništena sjeverni dio prostorije P4 na kojem su otkrivene tri puškarnice, a koje izgradnjom kule u potpunosti gube svoju finkciju.


    Glavni ulaz u kulu nalazio se u razini drugog kata sa zapadnestrane, kojem se vjerojatno pristupalo drvenim stepenicama. Kula je podijeljena na katove (prizemlje i dva kata) čiji su tragovi sačuvani u vidu utora za grede koje su nosile drvenu konstrukciju.


    Istraživanja utvrde Kličevica provedena su 1990.godine u razdoblju od 12 travnja do 10. lipnja, pod vodstvom tadašnjeg kustosa benkovačkog muzeka. Riječ je o istraživanjima zaštitnog karaktera tijekom kojih je itraženo nekoliko prostoriija unutar utvrde (P1-4), uključujući cisternu za vodu (p1) i dio ovalne kule. Istraživanja je pratila konzervacija zidova utvrde, a sitni arheološki nalazi pohranjeni su u Muzeju u Benkovcu.











    jama , duboka, pretežno vertikalna ili strma, prirodna šupljina u otopivim stijenama (vapnenac, dolomit). Nastaje i razvija se od dubokih pukotina uz pojačanu koroziju i mehaničko razaranje vode koja ponire u dubinu krša. U dnu jama mogu se javiti stalni ili povremeni vodeni tokovi. Najdublja svjetska jama je Voronja (također Krubene) u Gruziji, duboka 1830 m (prema novim mjerenjim više od 2000 m). Najdublje hrvatske jame: sustav Lukina jama–Trojama (Hajdučki kukovi, Sjev. Velebit), duboka 1392 m (13. na svijetu) i Slovačka jama (Mali kuk, Sjev. Velebit), duboka 1320 m (18. na svijetu).