Zanimljivosti o - Utvrda Cesargrad




    Beethovenova učenica

    Prateći zanimljive crtice iz života zagorskoga plemstva nećemo zaboraviti niti obitelj Keglević, vlasnike Lobora. Barbara Ana Keglević bila je u Beču učenica Ludwiga van Beethovena, a njoj je ovaj velikan svjetske klasične glazbe posvetio i četiri svoja djela, a jedno od njih Bečani su nazivali “Zaljubljena sonata”. Manje je vesela priča koju nam donosi Marina Kolar u Pričama ispod Cesargrada koja govori o grofu Maksu Kegleviću koji se zaljubio u Herminu Pisačić ali je, na nagovor oca, već bio zaručen s Aleksandrinom Erdödy. Nesuđeni tast ga je zatvorio u podrum kurije u Razvoru gdje ga je ljubomorna zaručnica otrovala.



    Templari i Cesargrad

    Templari se spominju u priči o Cesargradu i Emeriku Erdödiju. Ostaci srednjovjekovne utvrde Cesargrad pričaju krvave priče iz 16. stoljeća u kome je dvorac izgorio u plamenu bune ogorčenih kmetova. Vlasnici dvorca, ugarska plemićka porodica Erdödy bila je jedna od najmoćnijih obitelji u 16. st. i posjedovala je u Hrvatskoj nekoliko velikih vlastelinstava. Obitelj Erdödy dala je Hrvatskoj brojne velikane među kojima se posebno ističe Toma Erdödy, ban i pobjednik legendarne bitke kod Siska kada je hrvatska vojska Turcima zadala odlučan poraz. Velike počasti pripale su ovome junaku koji je napustio Cesargrad i započeo gradnju Novih Dvora kod gradića Klanjca, ranobarokne arhitekture koja je obećavala udobnije stanovanje. Iz te znamenite obitelji, koja se na prijelazu 18. i 19. st. odupirala mađarizaciji, dolazi i naša prva operna primadona Sidonija Rubido koja je otpjevala ulogu Ljubice u prvoj hrvatskoj operi “Ljubav i zloba”.



    utvrda ili tvrđava , obrambeni objekt u kojem je smještena vojna posada radi nadzora nekoga šireg prostora ili sklanjanja stanovništva u slučaju neprijateljskog napada; isto što i fortifikacija. Isprva su utvrde građene od kolja (palisade), pruća i zemlje, ali gdje je bilo pogodno i od kamena (gradine). Poslije se grade veliki bedemi koji okružuju i goleme gradove (najveći su Babilon i kineski Xi’an), pa se pojam utvrde vezuje samo uz dodatno utvrđena i opremljena mjesta na tim zidinama. Obično građene na dominantnom položaju, također i kao mjesto stanovanja feudalca i njegove pratnje, postupno i kao središte sudbene vlasti, s okolnim obrtničkim i poljoprivrednim aktivnostima, utvrde se često šire u više prstenova zahvaćajući nova predgrađa, te se iz takvih utvrda razvija i većina današnjih povijesnih gradova.