Zanimljivosti o - Utvrda Cesargrad




    Beethovenova učenica

    Prateći zanimljive crtice iz života zagorskoga plemstva nećemo zaboraviti niti obitelj Keglević, vlasnike Lobora. Barbara Ana Keglević bila je u Beču učenica Ludwiga van Beethovena, a njoj je ovaj velikan svjetske klasične glazbe posvetio i četiri svoja djela, a jedno od njih Bečani su nazivali “Zaljubljena sonata”. Manje je vesela priča koju nam donosi Marina Kolar u Pričama ispod Cesargrada koja govori o grofu Maksu Kegleviću koji se zaljubio u Herminu Pisačić ali je, na nagovor oca, već bio zaručen s Aleksandrinom Erdödy. Nesuđeni tast ga je zatvorio u podrum kurije u Razvoru gdje ga je ljubomorna zaručnica otrovala.



    Templari i Cesargrad

    Templari se spominju u priči o Cesargradu i Emeriku Erdödiju. Ostaci srednjovjekovne utvrde Cesargrad pričaju krvave priče iz 16. stoljeća u kome je dvorac izgorio u plamenu bune ogorčenih kmetova. Vlasnici dvorca, ugarska plemićka porodica Erdödy bila je jedna od najmoćnijih obitelji u 16. st. i posjedovala je u Hrvatskoj nekoliko velikih vlastelinstava. Obitelj Erdödy dala je Hrvatskoj brojne velikane među kojima se posebno ističe Toma Erdödy, ban i pobjednik legendarne bitke kod Siska kada je hrvatska vojska Turcima zadala odlučan poraz. Velike počasti pripale su ovome junaku koji je napustio Cesargrad i započeo gradnju Novih Dvora kod gradića Klanjca, ranobarokne arhitekture koja je obećavala udobnije stanovanje. Iz te znamenite obitelji, koja se na prijelazu 18. i 19. st. odupirala mađarizaciji, dolazi i naša prva operna primadona Sidonija Rubido koja je otpjevala ulogu Ljubice u prvoj hrvatskoj operi “Ljubav i zloba”.



    dvorac , neutvrđeni reprezentativni stambeni objekt građen najčešće izvan gradova i namijenjen povremenom, ladanjskom boravku vlasnika; do XVI. st. ima obrambeni karakter. Takav tip objekta grade pripadnici vladajućeg sloja od antike (villa rustica) preko razdoblja feudalizma do kraja XIX. st. Dvorac se redovito nalazi na istaknutim točkama posjeda, unutar vrta, parka s paviljonima, glorijetama, ukrasnim fontanama, skulpturama; njemu pripadaju i gospodarske zgrade, obično sa stajama za konje, što sve zajedno tvori jedinstvenu građevnu i estetsku cjelinu. Dvorac se kao raskošan arhitektonski tip objekta javio u doba renesanse, a naročito urešene i dimenzijama velike oblike dobiva u razdoblju baroka. Reprezentativna namjena uvjetuje vanjski izgled i unutarnji prostorni raspored (dekorativno raščlanjena pročelja, impozantna stubišta, svečane dvorane s ogledalima i drugim ukrasima, bogato dekorirane galerije, a neki dvorci imaju čak i kazališta, kupelji i dr.) Poznati su renesansni dvorci u Francuskoj (u dolini rijeke Loire), Njemačkoj (Nymphenburg, Sanssousi), Austriji (Schönbrunn), Engleskoj (Osterley, Glamis), Italiji (Belvedere u Frascatiju, Villa Rotonda), a u Hrvatskoj dvorci u Hrvatskom zagorju, sjevernoj Hrvatskoj, renesansni ljetnikovci na području Dubrovačke Republike i stancije u Istri.