Zanimljivosti o - Špilja Vindija



    U špilji su 1974. godine pronađeni jedni od najboljih ostataka neandertalaca na svijetu. Zbog toga su odabrani da budu glavni izvor DNA za tzv. "Neandertalski projekt genoma".


    Špilja Vindija je uz Krapinsku polušpilju i Mačkovu (Veliku) pećinu najznačajnija špilja sjeverozapadne Hrvatske, a s obzirom na značaj i količinu arheoloških, paleontoloških i paleoantropoloških nalaza pripada joj istaknuto mjesto među svjetski poznatim špiljskim lokalitetima.


    Prvi ostaci praljudi, kao Darwinovi prethodnici modernog čovjeka, su otkriveni 1856. godine u njemačkom kamenolomu Neanderthal kraj Düsseldorfa. U Hrvatskoj su dva izuzetno važna nalazišta neandertalca (Homo sapiens neanderthalensis), špilje Vindija i Hušnjakovo (Krapina), koja su paleontolozima omogućila tumačenje mnogih detalja o životu pračovjeka.




    National Geographic o špilji Vindija


    U američkom znanstvenom časopisu National Geographic za siječanj 1996. godine objavljen je obiman prilog pod naslovom Neandertalci, čiji je autor Rick Gore, uz izvanredne fotografije Kennetha Garretta i crteže Richarda Schlechta. Uz najpoznatija arheološka nalazišta u svijetu, u članku su objavljena najnovija znanstvena mišljenja o pračovjeku iz špilje Vindije.


    Rick Gore - Zora čovječanstva


    U vlazi i hladnoći hrvatskog zimskog popodneva, ledene sige blistaju na slabom svijetlu pećine poznate pod imenom Vindija. Izvan pećine leži snijegom pokrivena dolina, koju su u pretpovijesti civilizacije posjećivala krda sjevernih jelena i sobova. Stalaktiti vise sa svoda. Na tlu su tragovi kostiju ukopani u vlažnu zemlju. Te kosti pripadale su većinom neandertalcima, ljudima koji su nastanjivali Europu pred 230.000 godina, sve do isčeznuća pred oko 30.000 godina.

    Analiza neandertalskih kostiju otkrivenih ovdje sedamdesetih godina dala je neke izazovne rezultate koji nam daju uvid u život ovih lovaca - sakupljača, koji su živjeli u ovoj pećini prije nekih 50 tisućljeća. Sitni urezi i neobični lomovi - slični onima na kostima zaklanih životinja - sugeriraju da su neandertalci bili ljudožderi ili zbog gladi ili zbog nekog rituala povezanog sa smrću. Ali nalazi u nekim drugim hrvatskim pećinama prikazuju neandertalce u samilosnijem svjetlu. Dio lubanje pronađen u obližnjem neandertalskom skloništu pokazuje tragove ozbiljne rane na glavi koja je zacijelila. Netko se dugo vremena brinuo za žrtvu.

    Ljudožderstvo djeluje mnogo vjerojatnije u Hrvatskoj gdje su urezi vidljivi na mnogim kostima iz Krapine i Vindije. Ovdje su neandertalci razbijali kosti mnogima od svojih mrtvih. U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju prebirem kroz neke dokaze - bedrena kost slomljena u pregibu, dio muške izrezbarene sljepoočne kosti. Uz mene su Jakov Radovčić, znanstvenik koji me odveo u Vindiju i Fred Smith, njegov suradnik. - "Jednostavno ne znamo da li ovo predstavlja ritualno ljudožderstvo ili su ovim ljudima bili ukusni njihovi ljudi - braća", veli Smith.

    "Ja mislim da je to bio način odavanja počasti njihovim mrtvima" uključuje se Radovčić. Životinjske kosti u njihovim pećinama dokazuju da je bilo divljači u izobilju. Zašto bi morali jesti jedan drugoga?" Kasnije susrećem druge koji se ne slažu. "Mislim da su željeli jesti meso i srž" obrazlaže Tim White, paleoantropolog na Kalifornijskom sveučilištu u Berkleyu, koji je proučavao hrvatsku zbirku. "Da je dio rituala bilo otvarati kosti, onda bi sve kosti bile slomljene. Ali oni su razbijali samo velike kosti udova - one sa mnogo srži."

    White također ističe da su neandertalci rezali druge ljude kao i svoj životinjski ulov. Štoviše, ti ožiljci pojavljuju se i na kostima iz Vindije i Krapine, staništima nastanjenim u razmacima od tisuća godina. On vidi ljudožderstvo kao jedan od načina na koji su neandertalci preživljavali, prije nego povremeni očajnički čin izgladnjelih ljudi.

    Važući pitanje srodstva, hrvatski istraživač Jakov Radovčić uspoređuje dvije neandertalske brade - jednu drevnu i uvučenu i drugu noviju i izbačenu. Nekima takve potankosti govore da su neandertalci i moderni ljudi izmiješani i stoga jedna vrsta. "Oni su bili poput nas", kaže jedan stručnjak.



    gradina , 1. arheološka Prapovijesna utvrda, kasteljer. Srednjovjekovni burg ili njegove ruševine. 2. Mjesto gdje je nekada bio burg, po tome česti toponimi.