Zanimljivosti o - Dvorac Severin na Kupi



    Nedaleko od sela Severina prolazi i slijepa željeznička pruga. Ona je prije 2. svjetskog rata djelomično izgrađena od Vrbovskog do Zdihova i trebala je biti izgrađena do Črnomelja u susjednoj Sloveniji. Zbog rata projekt je stao te nikada nije nastavljen.




    1850. godine u grad je upala skupina razbojnika s namjerom da otme novac i ostale vrijednosti, ali je nakon vatrenog okršaja s gradskim oružnicima jedan razbojnik poginuo, drugi bio teško ranjen, a ostali su pobjegli praznih ruku.




    1776. godine Severin prima povelju kraljice Habsburške Monarhije Marije Terezije uz privilegije, te postaje sjedište prostrane Severinske županije, koja je obuhvaćala Pokuplje južno od Kupe, Gorski kotar i dio Hrvatskog primorja s Rijekom. Severinsku županiju ukinuo je kralj i car Josip II Habsburg 1786. godine.




    Severin se nekad nazivao Lukovdol, kako se i danas naziva obližnje selo poznato kao rodno mjesto velikoga hrvatskog pjesnika tragične sudbine – Ivana Gorana Kovačića.




    Poštanska marka izdana 1993. u čast Ivana Gorana Kovačića.



    utvrda ili tvrđava , obrambeni objekt u kojem je smještena vojna posada radi nadzora nekoga šireg prostora ili sklanjanja stanovništva u slučaju neprijateljskog napada; isto što i fortifikacija. Isprva su utvrde građene od kolja (palisade), pruća i zemlje, ali gdje je bilo pogodno i od kamena (gradine). Poslije se grade veliki bedemi koji okružuju i goleme gradove (najveći su Babilon i kineski Xi’an), pa se pojam utvrde vezuje samo uz dodatno utvrđena i opremljena mjesta na tim zidinama. Obično građene na dominantnom položaju, također i kao mjesto stanovanja feudalca i njegove pratnje, postupno i kao središte sudbene vlasti, s okolnim obrtničkim i poljoprivrednim aktivnostima, utvrde se često šire u više prstenova zahvaćajući nova predgrađa, te se iz takvih utvrda razvija i većina današnjih povijesnih gradova.