Zanimljivosti o - Tvrđava sv.Nikola



'Kule i utvrde'

    15.9.2005 Hrvatska pošta je u seriji 'Kule i utvrde' izdala marku sa motivom tvrđave Sv.Nikole kod Šibenika.


    Tvrđava sv.Nikola je svojim zemljopisnim smještajem imao važno vojnostrateško značenje na istočno-jadranskoj obali. U obrambenom sustavu grada veliko su značenje imali gradski bedemi, kule i tvrđave koje su najsačuvaniji dio fortifikacijskog graditeljstva u Hrvatskoj. Grad Šibenik okružuju četiri tvrđave: sv. Nikola, sv. Mihovil (u narodu poznata kao sv. Ana), sv. Ivan i tvrđava Šubićevac. Tvrđave sv. Ivan i Šubićevac nastaju za vrijeme Kandijskog rata (za vrijeme osmanlijske invazije na otok Kretu - Kandiju ). Ishodište gradskih bedema bila je tvrđava sv. Mihovila. Godine 1864. uklonjene su zidine (s kulama i glavnim kopnenim vratima) koje su opasavale grad sa sjeverne i jugoistočne strane. Od njih su danas sačuvani samo fragmenti. Dupli gradski bedem koji se spušta s tvrđave sv. Mihovila niza strmu padinu do obale (Kvartir) većim je dijelom sačuvan. Zapadni dolački bedem s gradskim vratima izgrađen je u XV. st. da zaštiti Dolac od turskih napada. Grad Šibenik je s mora isprva bio branjen dvjema utvrdama koje su 1504. godine srušene. Stoga je na ulazu u kanal sv. Ante sredinom XVI. stoljeća izgrađena pomorska utvrda - tvrđava sv. Nikole radi bolje zaštite šibenske luke od turske opasnosti s mora. Sazidao ju je, u razdoblju od 1535 – 1550. godine, prema nacrtima mletačkog vojnog graditelja Michele Sanmichelia, Gian Girolamo Sanmicheli. Načinom gradnje i karakterističnim renesansnim oblikom jedna je od najistaknutijih renesansnih utvrda i najjačih pomorskih fortifikacijskih objekata na hrvatskoj obali Jadrana. Imala je važu ulogu u obrani Šibenika od Turaka, osobito u doba Ciparskog i Kandijskog rata i to je razlog što se srednjovjekovne zidine grada Šibenika prema moru nisu dodatno razvijale. Tvrđava u tlocrtu ima trokutastu formu. U donjim dijelovima sazidana je od bijelog kamena, a u gornjim od opeka. Od detalja ovoga šibenskog renesansnog fortifikacijskog objekta dojmljiv je portal glavnog ulaza na sjeveroistočnoj strani. U vrijeme vladavine Mlečana tvrđava je nadgrađivana, no sačuvane su samo dvije kamene krune zdenca iz XVII. st.




Dobri dupini

    Jeste li znali da se i u Jadranu pojavljuju takozvani druželjubivi dupini? Jedna od najstarijih takvih priča potječe još iz 17. stoljeća, a zabilježio ju je talijanski putopisac Giovanni iz Ferma. On daleke 1621. godine piše o prijateljstvu Šibenčana s dupinom koja je često boravila u luci, "jela kruh, igrala se s dječacima, a u sezoni lova srdela, skuša i tuna priječila izlazak ribe iz uvale i tjerala ju u mreže". Nažalost, dupina je ubio vojnik koji je stražario pred tvrđavom Sv. Nikole, u šibenskom kanalu. Građani su to smatrali velikim grijehom, a knez grada Šibenika osudio je vojnika na smrt! Posljednji slični susreti dešavali su se u Bokokotorskom zaljevu krajem 80tih i početkom 90tih u kojem je boravio dobri dupin kojeg su zvali Joca. Koliko je poznato Joca je bio ženka koja je tijekom 10 tak godina boravila u okolici grada Kotora. No s obzirom da su ribari smatrali kako im Joca tjera ribu te trga mreže, Joca je pronađen ubijen 18.8.1994. godine.


    S druge strane Jadrana, u talijanskoj Manfredoniji, 1997. pojavio se dobri dupin koji je dobio ime Filippo. On je postao poznat 2000. kada je od utapanja spasio dječaka koji je pao s jedrilice. Iako brojne činjenice upućuju da se dupin zapravo želio igrati s dječakom koji je pao u more, dupin je proglašen dječakovim spasiocem. Filippo je boravio u Manfredoniji sve do 2004. kada je kao i Joca, nažalost ubijen. Iako nije sa sigurnošću utvrđeno, Filippa je vjerojatno udario jureći gliser.



    špilja ili pećina (njemački), pećina, prirodna šupljina u Zemljinoj kori koja se od otvora pruža horizontalno. Nastala je mehaničkim i kemijskim djelovanjem vode u različitim geološkim podlogama. Najzanimljivije su, kako postankom, tako i po živom svijetu koji u njima obitava, krške špilje. U Hrvatskoj su najpoznatije i turistički uređene špilje Veternica (Zagreb), Cerovačke špilje (Gospić), Vranjača (Split), Manita peć (Starigrad).